Izvod: U radu je vršeno poređenje florističkog sastava planinske šume bukve (Asperulo odoratae-Fagetum moesiacae B. Jovanović 1973.) na različitim geološkim podlogama u Srbiji. Analiza je pokazala da između istraživanih sastojina postoje značajne razlike. Sastojine bukve na serpentinitu na Crnom vrhu kod Priboja u svom sastavu sadrže, pored vrsta bukovih šuma i kserofilne vrste, kao i vrste vezane za serpentinsku podlogu: Fraxinus ornus, Campanula patula, Epimedium alpinum, Polygonatum odoratum i dr. Planinska šuma bukve na krečnjaku na Ozrenu sadrži tipične „fagetalne“ vrste: Isopyrum thalictroides, Sanicula europaea, Mycelis muralis, Glechoma hirsuta i dr., ali, zbog tople geološke podloge, dolazi do pojave i nekih termofilnih i kseromezofilnih vrsta, od kojih su se kao izdvojena našle Viburnum lantana, Cornus mas i Acer campestre. Sastojine bukve na granodioritu i filitu na Jastrepcu takođe beleže karakteristične vrste bukovih šuma: Ulmus glabra, Fraxinus excelsior, Rubus hirtus, Acer pseudoplatanus, Dryopteris filix mas i dr. Međutim, pored fagetalnih vrsta, prisutne su i vrste karakteristične za bukovo-jelove šume: Abies alba, Actaea spicata, Oxalis acetosella, iz čega bi se moglo zaklјučiti da ovo stanište potencijalno pripada bukovo-jelovoj šumi. U šumi planinske bukve na Jastrepcu na obe geološke podloge zabeležen je planinski javor (Acer heldreichii), koji nije zabeležen na druga dva istraživana lokaliteta. Pojava planinskog javora ukazuje na hladne i vlažne klimatske uslove na Jastrepcu.
       Ključne reči: bukva, floristički sastav, serpentinit, krečnjak, granodiorit, filit