FLORA I VEGETACIJA KLISURE REKE MILEŠEVKE
 RAZNOVRSNOST, UGROŽENOST I ZAŠTITA

Dragana Ostojić
Bojan Zlatković

        Izvod: U radu su prikazani rezultati istraživanja flore i vegetacije dobijeni revizijom zaštićenog prirodnog dobra područja „Klisura reke Mileševke“. Analiza flornih elemenata vrsta vaskularne flore u ovoj klisuri uključila je osnovne tipove šumskih zajednica, zajednica stena i zajednica sipara. Istraživanjem je ukupno utvrđeno i analizirano 27 biljnih zajednica sa 561 vrstom, što čini oko 15% ukupnog broja vrsta i podvrsta flore Srbije. Konstatovano je da na području klisure dominiraju reliktne polidominantne, reliktne osiromašene i recentne šumske zajednice od kojih veliki značaj sa aspekta očuvanja geno fonda i biodiverziteta na nacionalnom i međunarodnom nivou izdvajamo zajednicu omorike i crnjuše (Erico-Piceetum omorikae mixtum), autohtonu šumu pitomog kestena i bukve (Fago-Castanetum sativae mixtum), mešovitu šumu pitomog kestena i bora (Ostryo-Pineto-Carpinetum mixtum) i šume kestena i graba (Castano-Carpinetum betuli). U flori klisure Mileševke utvđeno je pristvo 30 endemičnih taksona (27 vrsta i 3 podvrste). Oni čine oko 5,3% ukupne flore klisure Mileševke. Gledano kroz taksonomski diverzitet, endemizam i reliktni karakter flore, ova klisura predstavlja jedan od značajnijih centara florističkog diverziteta na prostoru zapadne i jugozapadne Srbije.
        Ključne reči: klisura reke Mileševke, taksonomski diverzitet, endemizam, reliktni karakter, status, ugroženost, mere zaštite.