Menu Content/Inhalt
Istorijat
OSNIVANJE I RAZVOJ UDRUŽENJA 
 
      O osnivanju „naročitog udruženja“ raspravljalo se na zboru, 4. maja 1905. godine . Kasnije, na inicijativu dr Đ. Jovanovića i P. Manojlovića, zakazan je zbor šumara sa ciljem da se osnuje Šumarsko udruženje Kraljevine Srbije. Zbor šumara je održan u Kragujevcu 11. marta 1907. godine. Na zboru su prezentovana pravila – Statut i predložena Uprava: za predsednika dr Đorđe Jovanović, a za urednika stručnog organa Udruženja dr Milivoje Vasić. Iz nepoznatih razloga, Ministarstvo narodne privrede nije odobrilo doneta pravila, tako da Udruženje, iako konstituisano, nije moglo da otpočne rad. Tek 1. januara 1909. godine rešenjem Ministarstva narodne privrede, pravila i statut su odobreni i Udruženje je praktično počelo da živi i radi. Februara 1909. godine, izabran je Upravni odbor na čelu sa dr Đ. Jovanovićem i Nadzorni odbor Udruženja. Ubrzo se pojavio i prvi dvobroj „Šumarskog glasnika“, kao zvaničnog glasila novoformiranog Udruženja. Srpsko šumarsko udruženje je normalno funkcionisalo do početka Prvog svetskog rata.
      Za vreme Prvog svetskog rata, rad Udruženja je obustavljen, kao i izlaženje „Šumarskog glasnika“. Po završetku rata, rad Udruženja je obnovljen, 1919. godine u Beogradu. Takođe, obnovljeno je izlaženje glasila „Šumarski glasnik“. U „Šumarskom glasniku“ listu za šumarstvo i šumsku industriju, u prvom broju, iz aprila 1919. godine, objavljen je uvodnik pod naslovom „Naše udruženje“. Pored kratkog istorijata Udruženja, objašnjenja razloga ne izlaženja za vreme rata, broja stradalih u ratu i jednog broja imena stradalih, između ostalog piše: „Ujedinjenjem u jednu državu, ujediniće se svi šumari celog Kraljevstva u jedno zajedničko Udruženje sa jednom Centralnom upravom na čelu. „
U tom cilju je naše Udruženje uputilo apel hrvatsko-slavonskom šumarskom udruženju u Zagrebu, šumarima Slovenije i Bosne i Hercegovine i pozvalo ih je na sporazum radi održavanja zajedničkog zbora i spajanja u jedno udruženje. Zvanično pismo sa zahtevom o ujedinjenju poslato je ostalim šumarskim udruženjima, 25. marta 1919. godine.
       Posle više prepiski i kontakata, 25. maja 1920. godine, u Zagrebu, predstavnici četiri šumarska udruženja su se dogovorili da osnuju Šumarsko društvo Srba, Hrvata i Slovenaca, sa sedištem u Zagrebu. Juna 1921. godine, u Zagrebu je održana konstitutivna skupština na kojoj je promenjen naziv i utvrđena pravila koja su, nešto kasnije, odobrena i od septembra 1921. godine zvanično nastaje Jugoslovensko šumarsko udruženje sa sedištem u Zagrebu. Ono je imalo svoj organ „Šumarski list“. Ovim su prestala sa radom ranija, pa i Srpsko šumarsko udruženje. Godine 1932. je doneta odluka o formiranju podružnica na teritorijalnom principu. Tada je formirana Podružnica u Beogradu u koju su bili učlanjeni inženjeri, šumari iz Stare Srbije i Vojvodine. Ovako organizovano Jugoslovensko šumarsko udruženje radilo je do 1939. godine, kada zapada u krizu.
      Period od 1939. do 1951. godine, u predratnim, ratnim i poratnim uslovima, karakterišu česte promene. U 1940-oj godini, u Zagrebu se ponovo formira Hrvatsko šumarsko društvo i usvaja reorganizacija Jugoslovenskog šumarskog udruženja, koje postaje Savez šumarskih društava Jugoslavije. U Zemunu, marta 1941. godine, ponovo se formira Srpsko šumarsko društvo u koje ulaze podružnice iz Beograda i Skoplja, ali ubrzo izbija Drugi svetski rat i Društvo zamire. Tokom 1944. godine se organizuju inženjeri i tehničari svih struka, a u ovo se uključuju, kao Pododbor i inženjeri i tehničari šumarstva. Februara 1946. godine u okviru Beogradske podružnice DIT-a Srbije, šumarski stručnjaci osnivaju sekciju Šumarskih inženjera i tehničara. U okviru ove sekcije sprovode se sve aktivnosti u vezi sa strukovnom organizacijom sve do 1951. godine. U to vreme, sve šumarske sekcije Jugoslavije su se dogovorile da „Šumarski list“ bude glasilo svih inženjera i tehničara FNRJ .
      Osnivačka skupština Društva inženjera i tehničara šumarstva Srbije, održana je 25. februara 1951. godine. Na osnivačkoj skupštini izabrana je nova Uprava, usvojena su Pravila i donešen program rada. Prva redovna skupština organizovana je 7. aprila 1952. godine. Kasnije su u kontinuitetu održavane redovne i izborne skupštine, na kojima su utvrđivani programi rada i birana upravljačka tela, rukovodstva Društva šumarskih inženjera i tehničara Srbije i Redakcioni odbori i uredništva časopisa „Šumarstvo“. Na Osmoj redovnoj skupštini Društva, održanoj 22. i 23. aprila 1963. godine, u Vrnjačkoj Banji, Društvo inženjera i tehničara je promenilo naziv u Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Srbije. To je period početka integracija šumarstva i drvne industrije. Na XXI skupštini, održanoj 26. februara 1996. godine, u Beogradu, izmenjen je Statut i ponovo vraćen naziv iz 1907. godine: Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije, pod kojim i danas, posle 100 godina od osnivanja, deluje naše Udruženje.
 
< Prethodno

Vesti

19. marta 2019. godine, sa početkom u 11 časova, u prostorijama Saveza inženjera i tehničara Srbije, ul. Kneza Miloša 7a/III, u Beogradu, održana je izborna XXIX Skupština Udruženja šumarskih inženjera i tehničara Srbije.
Detaljnije...